Krave su nevjerovatna i veoma zanimljiva bića. Često se o njima razmišlja samo kao o odrescima, burgerima, govedini, teletini, koži i globalnim proizvođačima mlijeka, a mnogi ih ljudi smatraju samo prehrambenim proizvodom, a ne osjećajnim i inteligentnim pojedincima s raznolikim osobnostima. One se razlikuju koliko i mačke, psi i ljudi: neke uče brzo, a neke malo sporije. Neke su hrabre i avanturisti, a neke su stidne i bojažljive. Neke su prijateljski nastrojen i obzirne, a druge zapovjedaju i lukave su. 

Prema istraživanju, krave su generalno veoma inteligentne životinje koje dugo pamte stvari. Životinjski bihevioristi su otkrili da krave komuniciraju na društveno složene načine, vremenom razvijaju prijateljstva, a nekad budu kivne na druge krave koje se loše ponašaju prema njima. 

Ovi nježni divovi oplakuju smrt i razdvajanje od onih koje vole, a ponekad i puste suzu zbog svog gubitka. Veza između majke i djeteta je vrlo jaka, te postoji mnogo slučajeva gdje majke krave dozivaju i mahnito traže svoje bebe nakon što ih odvedu ili prodaju farmama govedine ili teletine. 

Marino i Kristin Allen, ili “Psihologija krava” idu dalje ka pobijanju bezbroj mitova o tome ko su zaista ova bistra i emotivna goveda.  

Nadamo se da će ovo istraživanje postati obavezni materijal za čitanje, ne samo za ljude koje zanima kognitivna etologija (komparativno istraživanje životinjskih umova i onoga što se nalazi u njima), nego i za ljude koji rade u kompleksu industrije hrane, za one koji konzumiraju krave pod drugim nazivima, te za sve koji rade s kravama na u bilo kojem kapacitetu. 

Autorice počinju pravilno primjećujući da “kada se govori o ponašanju krava, većinom se govori o tome u okviru njihovog iskorištavanja za dobijanje prehrambenih proizvoda. Zbog toga se ne posvećuje mnogo pažnje istraživanju inteligencije krava, njihove osobnosti i društvenosti na komparativnom nivou.”

Krave se tipično prepoznaju po svojoj prisutnosti u raznim vrstama proizvoda čija se vrijednost računa u vidu njihove instrumentalne vrijednosti, tačnije, onoga što one mogu učiniti za nas. Njihova urođena vrijednost kao živih, svjesnih bića s različitim osobnostima se često prikriva ili potpuno ignoriše. 

Međutim, čak i ljudi koji rade u poljoprivredno prehrambenim kompleksima ili su odgovorni za razvoj smjernica za humani tretman (a koje se previše često ignorišu), znaju da su krave svjesna bića i da pate i osjećaju bol. U suprotnom se ne bi brinuli da razvijaju propise koji navodno štite životinje. 

Ovdje je generalni sažetak nekih od nalaza iz istraživanja koje su sprovele Marino i Allen, iz njihove detaljne analize dostupne literature u knjigama, poglavljima knjiga, disertacijama i tezama, te empirijskih radova i pregleda radova iz recenziranih profesionalnih časopisa. Reference iz “Psihologije krava” su sveobuhvatne i uzimajući ih u obzir, može se reći da će esej koji su pisale Marino i Allen postaviti standard za naredne godine. 

Učenje i spoznaja, emocije, osobnost i društvena kompleksnost

Marino i Allen su podijelile svoje nalaze u četiri šire kategorije, tačnije, učenje i spoznaja, emocije, osobnost društvena kompleksnost. Naravno, postoje preklapanja u ovim temama, ali ovakva podjela služi da naglasimo ono što znamo o svakoj.

Učenje i spoznaja, emocije, osobnost i društvena kompleksnost

Marino i Allen su podijelile svoje nalaze u četiri šire kategorije, tačnije, učenje i spoznaja, emocije, osobnost društvena kompleksnost. Naravno, postoje preklapanja u ovim temama, ali ovakva podjela služi da naglasimo ono što znamo o svakoj.

Učenje i spoznaja: U ovom dijelu učimo da krave pokazuju sposobnost brzog učenja različitih zadataka, pokazuju da imaju dugoročno pamćenje, ekstrapoliraju lokacuju skrivenog objekta, razlikuju kompleksne stimuluse, te razaznaju različite ljude. Autorice također navode da telad, kao i odrasle krave, pokazuju naučene odgovore na strah od ljudi koji su ih ranije tretirali na loš način. Krave također pokazuju kompleksnu prostornu memoriju i mogu razlikovati krave jedne od drugih, te prepoznaju da su lica krava drugačija od lica drugih vrsta. 

Emocije: Mnogo istraživanja je sprovedeno o emocionalnom životu krava i znamo da one doživljavaju veliki broj emocija. Na primjer, pokazuju strah i tjeskobu i što im se oči manje bijele, bolje se osjećaju. Kada se majke krave odvoje od teladi, što se radi kada se pripremaju za obroke, poveća se količina bjeline u njihovim očima. 

Uši su također indikatori emocionalnog stanja krava. Opušten položaj ušiju znači da se one dobro osjećaju. Krave se također vole igrati, kao i brojne druge neljudske životinje. Također, jedno veoma važno otkriće je da, kada su krave pod stresom, kao nakon što budu žigosane usijanim željezom, pokazuju smanjenu mogućnost procjenjivanja nejasnih podražaja, kao i ljudi. Marino i Allen su također pronašle da krave pokazuju emocionalnu zarazu. Niz studija na obliku emocionalne zaraze potaknute mirisnim podražajima je pokazalo da krave, kada su u blizini druge stresirane krave, također pokazuju jasne odgovore na stres, poput smanjenog hranjenja i povećanog otpuštanja kortizola.   

Često naglašavam da krave i druge, takozvane “životinje za hranu” ne posmatraju samo kako im porodica, prijatelji i drugi bivaju ubijeni za hranu; one također mirišu i čuju šta se dešava. Također je poznato a prisustvo drugih krava može ublažiti stres koji krave osjećaju na putu do prodavnica. Majke i telad često pokazuju ekstremnu uznemirenost kada ih razdvoje. Ovo uopće nije iznenađujuće, ali je još uvijek standardna praksa u industriji životinjske hrane.

Osobnost: Krave, kao i mnoge druge životinje, pokazuju veliki raspon osobnosti uključujući hrabrost, povučenost, društvenost, te temperamentnost. Naravno, ovi rezultati nisu iznenađujući i ljudi koji rade s kravama ili ih proučavaju ovo znaju već dugo vremena. 

Društvena kompleksnost: U vezi s ovom temom, Marino i Allen pišu da hipoteza društvene kompleksnosti sugerira da izazovi na koje se nailazi u socijalnoj okolini stavljaju selektivan pritisak na evoluciju mozga i da bi trebao postojati pozitivan odnos između društvene kompleksnosti i inteligencije pojedinca kod raznih vrsta. S praktičnog gledišta, navoe da “Bergman i Beehner (2015) predlažu savremenu definiciju društvene kompleksnosti koja bi sačuvala centralnu ulogu spoznaje: društvena kompleksnost bi trebala biti izmjerena kao broj različitih odnosa koje pripadnici jedne vrste imaju s ostalim pripadnicima svoje vrste.” 

Autorice zaključuju da istraživanja o kravama jasno pokazuju da, uzevši u obzir generalnu definiciju društvene kompleksnosti kao broja različitih odnosa, znanje o drugim pripadnicima vrste, te znanje o ličnim i interakcijama i odnosima drugih životinja, krave pokazuju široke parametre društvene kompleksnosti u empirijskim studijama. Pokazale su znanje o ostalim pripadnicima vrste i razmjenu relevantnih društvenih znanja sa drugim kravama. Kroz hijerarhiju dominantnosti i veza pripadnosti, pokazale su znanje o drugim pripadnicima svoje vrste i njihovih društvenih interakcija s njima. 

Uprkos empirijskim dokazima za kompleksno emocionalno, socijalno, te kognitivno funkcioniranje, ipak postoji jaz između našeg razumijevanja i prihvatanja složenih emocija i intelifencije između naših kućnih ljubimaca (tačnije, pasa i mačaka) i farmskih životinja ili životinja uzgajanih za hranu (Marino i Allen, 2017).

Ključno je koristiti ono što znamo zarad drugih životinja s kojima komuniciramo, koje koristimo i zlostavljamo. Nažalost, još uvijek postoji “razlika u primjeni znanja” i ono što znamo se ne koristi za njihovu dobrobit u mnogo situaija. Jednostavno rečeno, razlika u primjeni znanja se odnosi na praksu ignoriranja ogromnog dijela nauke koji pokazuje da su životinje svjesna bića i nastavljanja namjernog nanošenja štete u arenama namijenjenim ljudima.  Na široj skali, to znači da se ono što trentutno znamo o spoznaji i emocijama životinja još uvijek nije primijenilo na razvoj ljudskih stavova i praksi.

Kao što smo gore napisali, nadamo se da će “Psihologija krava” postati obavezno štivo za sve koji rade s kravama i u svim prostorima gdje krave i ljudi imaju interakciju. 

Kave se često omalovažavaju i detaljno naučno istraživanje pokazuje da ne zaslužuju da budu tretirane kao objekti bez osjećanja. Sigurno znam da će neki ljudi tvrditi da se krave poštuju zbog onog što jesu, ali da ih moramo koristiti kao što ih sada koristimo i radimo sve što možemo da im pružimo “bolji život”. Važno je imati na umu, kao što je gore napisano, da “bolji život” nije nužno i “dobar život” i samim tim izgovori i racionalizacije ne pomažu ovim bistrim i osjećajnim žiotinjama ili drugim životinjama koje se uzgajaju za hranu.” 

Iako ljudi mogu cjepidlačiti oko ovih ili onih detalja ovog ili onog istraživanja, ne mogu poreći da krave i druge životinje pate i osjećaju bol kada ih se zlostavlja dok su na putu do ljudskih usta.  

Reference:

Marino, L., & Allen, K. (2017). The psychology of cows. Animal Behavior and Cognition, 4(4), 474-498.

Bergman, T. J., & Beehner, J. C. (2015). Measuring social complexity. Animal Behaviour, 103, 203-209.