VivaBiH

Novosti

Često se zaboravlja da je med namijenjen pčelama, a ne ljudima. Pčele koriste med kao izvor energije, jer je prepun hranjivih tvari koje su potrebne da pčele ostanu zdrave. Pčele prave i pohranjuju med u velikim količinama za hladne zimske mjesece kada nema cvijeća, to je njihov alternativni izvor hrane koji osigurava njihov opstanak. Za razliku od pčela, ljudi mogu živjeti bez meda u svojoj ishrani. Srećom, postoji čitav niz dostupnih veganskih alternativa za one koje traže održive opcije, bilo da vam je potreban proizvod za pečenje, kuhanje, kao zaslađivač…

Rijetki i rijetke u životu rade ono što uistinu vole. Međutim, imati priliku da se profesionalno bavimo pravima životinja i promocijom veganstva je, pored svih izazova u BiH, svojevrsna privilegija. Još veća privilegija je biti dio jedne veće konferencije koja se bavi osnaživanjem aktivista vegana i veganki. I tek možda sada nakon nekoliko mjeseci, naš Ajdin Arnautović je svjestan ove izvanredne prilike i koliko ga je ovo životno iskustvo oblikovalo. Željeli_e smo i vama prenijeti mali djelić njegovog iskustva. U nastavku pročitajte više o njegovom iskustvu u Americi i šta je sve naučio na konferenciji “LEAD for Farmed Animals”.

“Možda nećeš nikad saznati rezultate svojih djela, ali ako ne uradiš ništa, onda neće ni biti rezultata.” Mahatma Gandhi Organizacija VivaBiH je, protekle subote, 28.05.2022. svojom akcijom “Obrok pravde“ obilježila Svjetski dan gladi. Ovaj performans sa našom aktivističkom grupom smo održali_e sa našom aktivističkom grupom s željom da privučemo pažnju građana_ki Sarajeva i postaknemo ih na razmišljanje o povezanosti između veganstva i gladi u svijetu.

Pčele su izuzetno važni oprašivači za cvijeće, voće i povrće. To znači da pomažu drugim biljkama rasti! One prenose polen između muških i ženskih dijelova biljke, omogućujući biljkama da proizvode sjemenke i plodove. (National Geographic Kids) Više od 1/3 hrane koju jedemo oslanja se na oprašivanje od strane pčela. Mnoga voća, orašastih plodovi i povrća zahtijevaju oprašivanje pčelama i drugim insektima kako bi urodili plodom, a bez oprašivača ti usjevi bi mogli nestati. (Morris Arboretum)

Čovječanstvo je suočeno s drastičnim opadanjem biološke raznolikosti i to vlastitom krivicom. Ljudi su oduvijek dominirali planetom, uzrokujući brze promjene ekosistema i ogroman gubitak biodiverziteta. Svjetski dan biodiverziteta se obiježio 22.05.2022. Međutim, više nego ikad, ljudi trebaju preispitati svoj odnos prema prirodi. Trebamo svakodnevno doprinijeti očuvanja biodiverziteta jer u potpunosti ovisimo o zdravom i funkcionalnom ekosistemu.

"Ukoliko ste neutralni u situacijama nepravde, izabrali ste stranu tlačitelja." – Desmond Tutu Da li ste ikada vidjeli životinje na kamionu za klanje? Možete pogledati u stranu ili zauzeti stav protiv ubijanja. Krici, skičanja, kamioni prepuni fekalija, nepodnošljivi mirisi i druge horor prizore doživljavaju aktivisti_kinje za prava životinja tokom akcija zvanih "Bdijenja" u kojima dočekuju kamione sa životinjama i svjedoče o njihovom tretmanu. Strah ovih napaćenih bića u kamionima siječe vazduh! Jednoj takvoj akciji u Novom Sadu u organizaciji grupe Animal Save Movement, pridružili se i članovi naše organizacije.

Naša organizacija je tokom marta sprovela edukativnu kampanju pod nazivom “Spasimo mora”. Cilj kampanje bio je pokazati građanima i građankama kakva nas budućnost mora, ali i naše pitke vode čeka ukoliko nastavimo konzumirati životinje! Bez sveobuhvatnog razumijevanja problema, nećemo moći zaštititi vodene površine i vodu u korist svih nas. Stoga je potrebno osvijestiti javnost i uhvatiti se u koštac s ovim globalnim problemom.

Naša organizacija je tokom marta sprovela edukativnu kampanju pod nazivom “Spasimo mora”. Cilj kampanje bio je pokazati građanima i građankama kakva nas budućnost mora, ali i naše pitke vode čeka ukoliko nastavimo konzumirati životinje! Bez sveobuhvatnog razumijevanja problema, nećemo moći zaštititi vodene površine i vodu u korist svih nas. Stoga je potrebno osvijestiti javnost i uhvatiti se u koštac s ovim globalnim problemom.

Iako je oko 71% Zemljine površine pokriveno vodom, 97,5 % te vode je slana voda koja nije pogodna za piće. Samo 2,5 % Zemlje površine čini pitka voda. Međutim, najveći dio pitke vode je „zarobljeno“ u ledu i glečerima što znači da nam nije na raspolaganju za piće, a velik dio „tekuće“ vode nalazi se ispod Zemljine površine.