VivaBiH

Koliki je vaš vodeni otisak?

Koliki je vaš vodeni otisak?

Koliki je vaš vodeni otisak?

Aktuelnosti, Etika, Okoliš

Iako je oko 71% Zemljine površine pokriveno vodom, 97,5 % te vode je slana voda koja nije pogodna za piće. Samo 2,5 % Zemlje površine čini pitka voda. Međutim, najveći dio pitke vode je „zarobljeno“ u ledu i glečerima što znači da nam nije na raspolaganju za piće, a velik dio „tekuće“ vode nalazi se ispod Zemljine površine. Tako da je samo 1.2% površinskih voda dostupno je i korišteno za većinu životnih potreba. (Gleick, 1993).

POTROŠNJA VODE I POLJOPRIVREDA

Većina savjeta za uštedu vode fokusira se na korištenje u domaćinstvu. Međutim, globalno domaćinstvo koristi oko 10% vode, a 20% se koristi u industrijskoj proizvodnji.  

Poljoprivreda (životinja i biljaka) čini oko 70% vode koja se danas koristi u svijetu. (Pimentel et al., 2004.)  Međutim, 98% te količine vode se koristi za životinjsku poljoprivredu i odnosi se na vodu koja se potroši za uzgoj životinjske hrane. Otprilike 1/3 svjetske proizvodnje žitarica i 80% svjetske proizvodnje soje se uzgaja za hranu životinja koje uzgajamo za ljudsku ishranu. (Mekonnen & Hoekstra, 2010.)

VODENI OTISAK NAŠE ISHRANE

Termin “vodeni otisak” koristi se za označavanje količine vode koja se koristi za proizvodnju dobara i usluga. Uzgoj i prerada usjeva i stoke troši velike količine vode, stoga je vodeni otisak hrane visok. Proizvodi životinjskog porijekla, poput mesa, mliječnih proizvoda i jaja zahtijevaju više vode nego uzgoj žitarica, voća i povrća. Pojedinačno gledano, nečija prehrana čini najveći dio nečijeg ličnog vodenog otiska. (water footprint network)

Jedna trećina upotrebe vode u stočarskoj poljoprivredi koristi se u stočarskom sektoru. Za proizvodnju mesa od krava treba 28 puta više zemlje, 11 puta više vode za navodnjavanje i ispušta se 5 puta više stakleničkih gasova od prosjeka druge hrane životinjskog porijekla. Što se tiče kalorija, vodeni otisak životinjskih proizvoda je veći nego kod biljnih proizvoda.  Potrošnja vode po kaloriji za meso od krava je 20 puta veća nego za žitarice i škrobno korijenje. Isto vrijedi i za proteine, vodeni otisak po gramu proteina za mlijeko, jaja i piletinu je oko 1,5 puta veći nego za mahunarke. Za kravlje meso, vodeni otisak po gramu proteina je šest puta veći nego za mahunarke. (Stephen Leahy, 2014.)

POLJOPRIVREDA, ZAGAĐENJE VODE I UNIŠTAVANJE VODENOG EKOSISTEMA

Danas, u mnogim zemljama najveći izvor zagađenja vode nisu gradovi ili industrija već poljoprivreda!

Širom svijeta najčešći hemijski zagađivači, nitrati, koji se nalaze u vodonosnicima podzemnih voda dolaze iz poljoprivrede. U proizvodnji životinjskih usjeva se koristi 37% svih pesticida i 70% svih herbicida od kojih velik dio završi u vodenim putevima, jezerima, okeanima, pa i u našoj pitkoj vodi. Ovo predstavlja ozbiljan rizik za ljudsko zdravlje i ekosisteme planete. Sektor stočarstva je najveći sektorski izvor onečišćenja voda. Stajnjak i gnojnica sadrže visoke razine azota i fosfora koji dospijevaju u podzemne vode i vodene površine. (Food and Agriculture Organization of the United Nations et al., 2018.)

Ovi elementi mogu uzrokovati ozbiljno zagađenje vode kao što je eutrofikacija, odnosno prekomjerna količina algi u vodi, što dovodi do uništavanja vodenog ekosistema – do izumiranja riba i ostalog živog svijeta u vodi. (Greenpeace International)

VEGANSTVO I OČUVANJE EKOSISTEMA 

Prognozira se da ćemo ostati bez pitke vode i bez morskog svijeta do 2048. godine ako nastavimo konzumirati životinjske proizvode.

Naučnici koji se bave proučavanjem vode navode da 95% naših kalorija koje konzumiramo mora biti dobijeno iz biljne hrane do 2048. godine kako bi se izbjegla ta katastrofa. Napominju da bi čak samo i 5% namirnica životinjskog porijekla predstavljalo izazov za globalnim održavanjem. (Jägerskog & Jønch, 2012.)

Što više ljudi pređe na biljnu prehranu, to će biti manji broj tvorničkih životinjskih farmi, što će pomoći u smanjenju otpada, onečišćenja, nepotrebne proizvodnje usjeva te će pomoći u očuvanju prirodnih resursa poput vode!

Prelaskom na biljnu ishranu možete individualno utjecati na smanjenje potrošnje vode, čak do 55%. (Vanham et al., 2018.)

Veganska ishrana je, generalno, najbolji način da smanjite svoj uticaj na planetu Zemlju, na smanjenje stakleničkih gasova, zakiseljavanje, eutrofikaciju, korištenje zemljišta i vode. (Poor & Nemeck, 2018)

LITERATURA:

Gleick, P. H. (1993). Water in crisis. Pacific Institute for Studies in Dev., Environment & Security. Stockholm Env. Institute, Oxford Univ. Press.

Pimentel, D., Berger, B., Filiberto, D., Newton, M., Wolfe, B., Karabinakis, E., ... & Nandagopal, S. (2004). Water resources: agricultural and environmental issues. BioScience

Mekonnen, M. M., & Hoekstra, A. Y. (2010). The green, blue and grey water footprint of farm animals and animal products. Volume 2: Appendices.

Poore, J., & Nemecek, T. (2018). Reducing food’s environmental impacts through producers and consumers. Science

Vanham, D., Comero, S., Gawlik, B. M., & Bidoglio, G. (2018). The water footprint of different diets within European sub-national geographical entities. Nature Sustainability

Richey, A. S., Thomas, B. F., Lo, M. H., Reager, J. T., Famiglietti, J. S., Voss, K., ... & Rodell, M. (2015). Quantifying renewable groundwater stress with GRACE. Water resources research

Jägerskog, A., & Jønch Clausen, T. (2012). Feeding a thirsty world: challenges and opportunities for a water and food secure future. Stockholm International Water Institute.

Stephen Leahy (2014.) Your Water Footprint

Tettamanti M et al. (2007.) Evaluating the environmental impact of various dietary patterns combined with different food production systems. European Journal of Clinical Nutrition.

Food and Agriculture Organization of the United Nations, International Water Management Institute and CGIAR Water, Land and Ecosystems research program ( 2018.) More people, more food, worse water? A global review of water pollution from agriculture

https://viva.org.uk/planet/the-issues/water-use/

https://www.worldwildlife.org/threats/water-scarcity

https://www.waterfootprint.org/

https://foodprint.org/issues/the-water-footprint-of-food/

https://www.greenpeace.org/international/

Podijeli

Pročitaj još...

Prošlo je tačno dva mjeseca od završetka VegOdluke, a mi tek sada postajemo svjesni značaja ovog programa za rast veganstva u BiH. S obzirom da većina ljudi postavlja novogodišnje odluke, pokazalo se da mnogi ljudi počnu i sa veganstvom upravo u januaru! Već četvrtu godinu za redom smo organizovali program VegOdluka. Od 2020. godine uspijevamo nadahnuti i podržati ljude širom Bosne i Hercegovine da isprobaju veganstvo tokom mjeseca januara, ali i poslije. Program se pokazao ove godine najuspješnijim jer se ukupan broj učesnika_ca povećao u odnosu na prošlu godinu. Ponosni smo što je ove godine VegOdluka doživjela još veći porast, više od 150 ljudi se prijavilo i sudjelovalo u programu, te isprobalo biti vegan 31 dan. Stotine ljudi je do sada sudjelovalo u programu i mi vjerujemo da će ovaj broj za dvije-tri godine dostići hiljadu!

Naša organizacija organizuje 22.03.2024. godine u Centru za kulturu Tuzla, u prostorijama OZO-a (Organizacija za djecu i mlade "Osmijeh za Osmijeh") projekciju dokumentarnog filma „Dominion“. Nakon projekcije, slijedi sesija pitanja i odgovora (Q&A sesija) i diskusija, gdje ćete imati priliku postavljati pitanja u vezi dokumentarca i razgovarati o temama istog.

Naša organizacija je pokrenula na Dan zaljubljenih/Valentinovo kampanju pod simboličnim nazivom „LJUBAV“. Kampanja je osvanula 14.02.2024. u pet BiH gradova – Sarajevu, Banja Luci, Tuzli, Mostaru i Zenici. Na ukupno 21 lokaciji mogli_e ste da vidite billboarde sa sloganom „LJUBAV JE… UNIVERZALNA! Svako srce jednako voli!“. Iako ljubav često povezujemo s ljudskim odnosima, istina je da se jezik ljubavi proteže izvan naše vrste.