Koliki je vaš vodeni otisak?
Koliki je vaš vodeni otisak?
Koliki je vaš vodeni otisak?
31 Marta, 2022
Aktuelnosti, Etika, Okoliš
Iako je oko 71% Zemljine površine pokriveno vodom, 97,5 % te vode je slana voda koja nije pogodna za piće. Samo 2,5 % Zemlje površine čini pitka voda. Međutim, najveći dio pitke vode je „zarobljeno“ u ledu i glečerima što znači da nam nije na raspolaganju za piće, a velik dio „tekuće“ vode nalazi se ispod Zemljine površine. Tako da je samo 1.2% površinskih voda dostupno je i korišteno za većinu životnih potreba. (Gleick, 1993).
POTROŠNJA VODE I POLJOPRIVREDA
Većina savjeta za uštedu vode fokusira se na korištenje u domaćinstvu. Međutim, globalno domaćinstvo koristi oko 10% vode, a 20% se koristi u industrijskoj proizvodnji.
Poljoprivreda (životinja i biljaka) čini oko 70% vode koja se danas koristi u svijetu. (Pimentel et al., 2004.) Međutim, 98% te količine vode se koristi za životinjsku poljoprivredu i odnosi se na vodu koja se potroši za uzgoj životinjske hrane. Otprilike 1/3 svjetske proizvodnje žitarica i 80% svjetske proizvodnje soje se uzgaja za hranu životinja koje uzgajamo za ljudsku ishranu. (Mekonnen & Hoekstra, 2010.)
VODENI OTISAK NAŠE ISHRANE
Termin “vodeni otisak” koristi se za označavanje količine vode koja se koristi za proizvodnju dobara i usluga. Uzgoj i prerada usjeva i stoke troši velike količine vode, stoga je vodeni otisak hrane visok. Proizvodi životinjskog porijekla, poput mesa, mliječnih proizvoda i jaja zahtijevaju više vode nego uzgoj žitarica, voća i povrća. Pojedinačno gledano, nečija prehrana čini najveći dio nečijeg ličnog vodenog otiska. (water footprint network)
Jedna trećina upotrebe vode u stočarskoj poljoprivredi koristi se u stočarskom sektoru. Za proizvodnju mesa od krava treba 28 puta više zemlje, 11 puta više vode za navodnjavanje i ispušta se 5 puta više stakleničkih gasova od prosjeka druge hrane životinjskog porijekla. Što se tiče kalorija, vodeni otisak životinjskih proizvoda je veći nego kod biljnih proizvoda. Potrošnja vode po kaloriji za meso od krava je 20 puta veća nego za žitarice i škrobno korijenje. Isto vrijedi i za proteine, vodeni otisak po gramu proteina za mlijeko, jaja i piletinu je oko 1,5 puta veći nego za mahunarke. Za kravlje meso, vodeni otisak po gramu proteina je šest puta veći nego za mahunarke. (Stephen Leahy, 2014.)
POLJOPRIVREDA, ZAGAĐENJE VODE I UNIŠTAVANJE VODENOG EKOSISTEMA
Danas, u mnogim zemljama najveći izvor zagađenja vode nisu gradovi ili industrija već poljoprivreda!
Širom svijeta najčešći hemijski zagađivači, nitrati, koji se nalaze u vodonosnicima podzemnih voda dolaze iz poljoprivrede. U proizvodnji životinjskih usjeva se koristi 37% svih pesticida i 70% svih herbicida od kojih velik dio završi u vodenim putevima, jezerima, okeanima, pa i u našoj pitkoj vodi. Ovo predstavlja ozbiljan rizik za ljudsko zdravlje i ekosisteme planete. Sektor stočarstva je najveći sektorski izvor onečišćenja voda. Stajnjak i gnojnica sadrže visoke razine azota i fosfora koji dospijevaju u podzemne vode i vodene površine. (Food and Agriculture Organization of the United Nations et al., 2018.)
Ovi elementi mogu uzrokovati ozbiljno zagađenje vode kao što je eutrofikacija, odnosno prekomjerna količina algi u vodi, što dovodi do uništavanja vodenog ekosistema – do izumiranja riba i ostalog živog svijeta u vodi. (Greenpeace International)
VEGANSTVO I OČUVANJE EKOSISTEMA
Prognozira se da ćemo ostati bez pitke vode i bez morskog svijeta do 2048. godine ako nastavimo konzumirati životinjske proizvode.
Naučnici koji se bave proučavanjem vode navode da 95% naših kalorija koje konzumiramo mora biti dobijeno iz biljne hrane do 2048. godine kako bi se izbjegla ta katastrofa. Napominju da bi čak samo i 5% namirnica životinjskog porijekla predstavljalo izazov za globalnim održavanjem. (Jägerskog & Jønch, 2012.)
Što više ljudi pređe na biljnu prehranu, to će biti manji broj tvorničkih životinjskih farmi, što će pomoći u smanjenju otpada, onečišćenja, nepotrebne proizvodnje usjeva te će pomoći u očuvanju prirodnih resursa poput vode!
Prelaskom na biljnu ishranu možete individualno utjecati na smanjenje potrošnje vode, čak do 55%. (Vanham et al., 2018.)
Veganska ishrana je, generalno, najbolji način da smanjite svoj uticaj na planetu Zemlju, na smanjenje stakleničkih gasova, zakiseljavanje, eutrofikaciju, korištenje zemljišta i vode. (Poor & Nemeck, 2018)
LITERATURA:
Gleick, P. H. (1993). Water in crisis. Pacific Institute for Studies in Dev., Environment & Security. Stockholm Env. Institute, Oxford Univ. Press.
Pimentel, D., Berger, B., Filiberto, D., Newton, M., Wolfe, B., Karabinakis, E., ... & Nandagopal, S. (2004). Water resources: agricultural and environmental issues. BioScience
Mekonnen, M. M., & Hoekstra, A. Y. (2010). The green, blue and grey water footprint of farm animals and animal products. Volume 2: Appendices.
Poore, J., & Nemecek, T. (2018). Reducing food’s environmental impacts through producers and consumers. Science
Vanham, D., Comero, S., Gawlik, B. M., & Bidoglio, G. (2018). The water footprint of different diets within European sub-national geographical entities. Nature Sustainability
Richey, A. S., Thomas, B. F., Lo, M. H., Reager, J. T., Famiglietti, J. S., Voss, K., ... & Rodell, M. (2015). Quantifying renewable groundwater stress with GRACE. Water resources research
Jägerskog, A., & Jønch Clausen, T. (2012). Feeding a thirsty world: challenges and opportunities for a water and food secure future. Stockholm International Water Institute.
Stephen Leahy (2014.) Your Water Footprint
Tettamanti M et al. (2007.) Evaluating the environmental impact of various dietary patterns combined with different food production systems. European Journal of Clinical Nutrition.
Food and Agriculture Organization of the United Nations, International Water Management Institute and CGIAR Water, Land and Ecosystems research program ( 2018.) More people, more food, worse water? A global review of water pollution from agriculture
https://viva.org.uk/planet/the-issues/water-use/
https://www.worldwildlife.org/threats/water-scarcity
https://www.waterfootprint.org/
https://foodprint.org/issues/the-water-footprint-of-food/
https://www.greenpeace.org/international/
Podijeli
Pročitaj još...
Kao što ste sigurno već upoznati_e, Udruženje VivaBiH je ove godine pokrenulo kampanju pod nazivom “Anonimna majka'' čiji je cilj “dati glas” životinjama koje se svakodnevno ubijaju i muče na području Bosne i Hercegovine.
Kako bismo podigli_e svijest javnosti o životu životinja na tvorničkim farmama, ali i pokazali_e svoju podršku životinjama koje trebaju našu pomoć, u subotu 30.09.2023. ispred Vječne vatre smo održali_e ulični performans pod nazivom "Život u zatočeništvu".
Ovogodišnji VivaBiH Fest će se održati 4. i 5. novembra u Hotelu Holiday u Sarajevu, pod sloganom “Reci DA veganstvu“. ŠTA MOŽETE OČEKIVATI NA FESTIVALU? Kao i prošle godine očekuju vas sjajne edukacije, radionice i panel diskusije, izlagači veganske hrane i muzičko-zabavni program, a ulaz će kao i prošle godine biti BESPLATAN.