Zašto pokreti koji se bore za jednakost ne bi trebali biti podijeljeni?

Feministi_kinje mogu reći da je njihova prehrana njihova lična stvar i da nasilje nad životinjama nema veze sa nasiljem nad ženama, ali na isti način zlostavljači mogu reći da je njihovo zlostavljanje i nasilje nad ženama njihov lični odabir. Možemo reći da muškarac ima „pravo“ tući ženu isto kao što neko ima „pravo“ jesti meso koje je u naše ruke došlo kroz prisilno oplođavanje, sakaćenje, mučenje i ubistvom.

Jedenje mesa, mliječnih proizvoda, jaja, nošenje krzna ili kože, korištenje proizvoda testiranih na životinjama ili odlazak na mjesta gdje se životinje drže u zatočeništvu radi ljudske zabave su oblici nasilja.

Jednaki oblici nasilja kao što su oni nad ljudima i zato nije doslijedno boriti se za jednu slobodu i jednu jednakost, a podržavati ugnjetavanje drugih, jer niko nije slobodan dok su drugi zlostavljani.

Ako podržavamo i samo jedan oblik diskriminacije i nasilja, podržavamo ih sve, jer je diskriminacija uvek ista – bez obzira nad kim se vrši.

Naravno, isto vrijedi kad je situacija obrnuta; vegani_ke ne bi trebali biti seksistkinje, rasistkinje, homofobi itd. Naravno, ne znači nužno uvijek da ako je neka osoba vegan da je dobra osoba.

Međutim, moramo se ujediniti i zajedno boriti protiv sistema koji nas ugnjetava i dijeli u kategorije jer ćemo jedino tako taj sistem pobijediti i postići jednakost među svim bićima.

Opresija koja se odvijala od davnina prema ženama i životinjama ima jednak korjen: postavljanje i iskorištavanje žrtve kao manje vrijednog bića. Nije li suludo boriti se za jedna prava dok istovremeno narušavamo svojim akcijama prava drugih, u ovom slučaju, životinja?

Mesna, mliječna i industrija jaja temelje se na iskorištavanju ženskog reproduktivnog sistema i odnosa između majke i djeteta, a pokret za prava životinja neizostavan je dio pokreta za prava žena.

Jednako kao i feminizam, pokret za prava životinja je socijalni i politički  pokret za iskorjenjivanje nasilja, torture i hijerarhije. Porobljavanje i ubijanje drugih bića za vlastite potrebe se kosi sa feminističkim principima posebnice sa metodama i legalnim praksama mliječnih i mesnih industrija, kao što su prisilno oplođenje majki krava, otimanje i ubijanje njihovih beba, prisilno iskorištavanje njihovih reproduktivnih organa i mnoge druge.

Feminizmi tvrde da ne postoje granice tvojih sposobnosti i izbora samo zato što si se rodio_la u određenom rodu, spolu ili tijelu. Veganstvo napominje da pripadnice_i jedne vrste nemaju prava potlačivati druge zbog vjerovanja da je njihova vrsta nadmoćnija.

Ovom prilikom želimo istaknuti hrabre i glasne žene čija je nepresušena energija za pravedniji svijet bez specizma uzor svima nama.