VivaBiH

Kakav uticaj naša prehrana ima na gubitak biodiverziteta?

Kakav uticaj naša prehrana ima na gubitak biodiverziteta?

Kakav uticaj naša prehrana ima na gubitak biodiverziteta?

Važno za znati

Čovječanstvo je suočeno s drastičnim opadanjem biološke raznolikosti i to vlastitom krivicom. Ljudi su oduvijek dominirali planetom, uzrokujući brze promjene ekosistema i ogroman gubitak biodiverziteta. 

Svjetski dan biodiverziteta se obiježio 22.05.2022. Međutim, više nego ikad, ljudi trebaju preispitati svoj odnos prema prirodi. Trebamo svakodnevno doprinijeti očuvanja biodiverziteta jer u potpunosti ovisimo o zdravom i funkcionalnom ekosistemu.

U Bosni i Hercegovini je ukupno 1910 ugroženih životinjskih i biljnih vrsta. Više od 5.000 životinjskih vrsta, kao i 40% biljnih vrsta širom svijeta su pred izumiranjem. Globalni prehrambeni sistem je jedan od glavnih uzorak gubitka biodiverziteta.

Trenutne poljoprivredne prakse, uglavnom vođene potražnjom potrošača za životinjske proizvode, ugrožavaju ono što je ostalo od raznovrsnog svijeta.

Promjena prirodnih ekosistema za proizvodnju usjeva ili pašnjake bila je glavni uzrok gubitka staništa mnogih životinja, što je zauzvrat smanjilo biodiverzitet. Posljednjih 300 godina se otprilike 1/2 prirodnih travnjaka i 1/3 prirodnih šume je pretvoreno u poljoprivredne površine. Trenutno se 4 milijarde hektara kopnene površine planete koristi za poljoprivredu od čega 70% ove zemlje koristi se za uzgoj životinja. 1/4 cjelokupnih žitarica koje proizvode se daju životinjama.

Intenzivirana poljoprivredna proizvodnja degradira tlo i ekosisteme, smanjujući proizvodni kapacitet zemljišta i zahtijevajući još intenzivniju proizvodnju hrane kako bi se održao korak sa potražnjom.

Trenutna proizvodnja hrane uveliko zavisi od upotrebe ulaznih materijala za proizvodnju kao što su đubrivo, pesticidi, energija, zemlja i voda, i od neodrživih praksi kao što su monokultura i teška obrada. Ovo je smanjilo raznolikost krajolika i staništa, ugrožavajući ili uništavajući razmnožavanje, hranjenje i/ili gniježđenje životinja, te istiskujući mnoge autohtone biljne vrste.

Kao glavni doprinositelj globalnoj emisiji stakleničkih gasova, naš sistem ishrane također pokreće klimatske promjene, koje dodatno degradiraju staništa i uzrokuju raspršivanje vrsta na nove lokacije.

Bez reforme našeg prehrambenog sistema, gubitak biodiverziteta će nastaviti da se ubrzava. Dalje uništavanje ekosistema i staništa ugrozit će našu sposobnost da održimo ljudsku populaciju.

Zbog nesrazmernog uticaja stočarstva na biodiverzitet, korišćenje zemljišta i životnu sredinu, globalni obrasci ishrane trebaju da se okrenu ka ishrani zasnovanoj na biljkama. Ovo bi smanjilo pritisak na resurse, kroz smanjenje potražnje. 

Kad bi svi ljudi prešli na biljnu prehranu, procjenjuje se da bi se kopnena površina potrebna za hranu mogla smanjiti na između 0,6 milijardi i 1,2 milijarde hektara širom svijeta, čak i uz predviđeno povećanje svjetske populacije od 30%.

Potrebno je zaštititi više zemljišta i odvojiti ga za prirodu. Zaštita zemljišta od konverzije ili eksploatacije je najefikasniji način očuvanja biodiverziteta, tako da moramo izbjegavati pretvaranje zemljišta za poljoprivredu. Obnavljanje autohtonih ekosistema na pošteđenom poljoprivrednom zemljištu nudi priliku za povećanje biodiverziteta.

Također, moramo da se bavimo poljoprivredom na način koji je prihvatljiviji za prirodu, koji podržava biodiverzitet, ograničavajući upotrebu ulaznih materijala za proizvodnju i zamenjujući monokulturu praksama polikulture.

Očuvanje biološke raznolikosti u svim njenim oblicima i smanjenje utjecaja na klimatske promjene ključni su problemi na čije se rješavanje čovječanstvo treba usredotočiti. U našoj je moći da promijenimo naše postupke kako bismo osigurali opstanak vrsta i ekoloških sistema. Djelovanje pojedinaca i zajednica mogu imati veliki uticaj na biodiverzitet i životnu sredinu. 

Iako možda nećemo moći spriječiti sve negativne ljudske utjecaje na biodiverzitet, sa znanjem možemo raditi na promjeni smjera i oblika naših učinaka na ostatak života na Zemlji.

Podijeli

Pročitaj još...

U petak, 17. januara 2025. godine, u Bistro Zdravo u Sarajevu, uspješno je održan događaj koji je privukao ljubitelje_ke zdravog života, veganske ishrane i praktičnih rješenja za svakodnevnu prehranu. Predavanje „Meal prep“ i kulinarska radionica „Veganski obroci za školu/posao“ bili su dio programa VegOdluka, koji već godinama promoviše vegansku ishranu i inspiriše pojedince na zdravije životne izbore.

Bliži se kraj 2024. godine – vrijeme kada analiziramo postignuto i pravimo planove za narednu godinu. Ako osjećate da je pravo vrijeme za usvajanje zdravijih prehrambenih navika, imamo sjajnu vijest za vas! Naša organizacija po peti put organizuje VegOdluku, poseban izazov koji će vam pomoći da učinite prvi korak ka zdravijem načinu života. Šta je VegOdluka? VegOdluka je jedinstven program osmišljen da vas podrži u pokušaju veganskog načina ishrane tokom cijelog mjeseca januara. Od 2020. godine, stotine ljudi širom Bosne i Hercegovine pridružilo se ovom izazovu i otkrilo je ljepotu nutritivno bogate i preukusne biljne prehrane. Ove godine, program je bogatiji nego ikad, a učešće u programu je potpuno BESPLATNO!

Projekt „Biram zdravlje! Biram veganstvo!“ započeo je na Svjetski dan zdravlja, 7. aprila 2024, i trajao je šest mjeseci, zaključno sa 7. oktobrom 2024, s ciljem promicanja veganske prehrane i njezinih zdravstvenih koristi.