VivaBiH

Zašto su pčele važne?

Zašto su pčele važne?

Zašto su pčele važne?

Važno za znati

Pčele su izuzetno važni oprašivači za cvijeće, voće i povrće. To znači da pomažu drugim biljkama rasti! One prenose polen između muških i ženskih dijelova biljke, omogućujući biljkama da proizvode sjemenke i plodove. (National Geographic Kids)

Više od 1/3 hrane koju jedemo oslanja se na oprašivanje od strane pčela. Mnoga voća, orašastih plodova i povrća zahtijevaju oprašivanje pčelama i drugim insektima kako bi urodili plodom, a bez oprašivača ti usjevi bi mogli nestati. (Morris Arboretum)

Postoje hiljade vrsta pčela koje oprašuju mnogo različitih biljaka, ali postoji samo sedam vrsta pčela koje oprašuju određene usjeve. 85% biljaka postoji zbog pčela, a oko 400 različitih vrsta biljaka trebaju pčele i druge insekte da ih oprašuju kako bi povećali prinos i kvalitetu.

Pčele, također, daju neprocjenjiv doprinos ekosistemima širom svijeta. Sjemenke, voće i bobice koje jedu ptice i mali sisari potiču od biljaka koje oprašuju pčele.  Ovo nam pokazuje važnost pčela, jer su one čuvari našeg lanca ishrane i biodiverziteta.

Šta se dešava sa pčelama?

U posljednjih nekoliko godina nažalost kolonije pčela nestaju. Milijarde pčela širom svijeta napuštaju svoje košnice i nikada se ne vraćaju. U nekim regijama nestalo je i do 90% pčela! (Science News for Students)

Pčele širom svijeta su u opasnosti, a njihovo pogoršanje zdravlja ima velike implikacije na sigurnost hrane. (Morris Arboretum)

Šta utiče na pčelinje populacije?

Primarni osumnjičeni iza nestanka kolonija su pesticidi, posebno oni koji se koriste u industrijskoj poljoprivredi, i destruktivne štetočine koje napadaju košnice i šire bolesti. Neonikotinoidi su grupa pesticida uobičajenih u poljoprivrednoj industriji. Neonikotinoidi se koriste u proizvodnji kukuruza, kao i pšenice, soje i pamuka. One mijenjaju i ponašanje pčela, ograničavajući njihovu sposobnost sakupljanja nektara i slabe njihov imunološki sistem, čineći ih ranjivijim na štetočine i parazite. (Morris Arboretum)

Gubitak staništa je još jedna velika prijetnja za pčelinje populacije. Kako se smanjuje količina očuvane prirodne sredine, tako se smanjuju i staništa pčela i izvori hrane.  (Morris Arboretum)

Kako možemo pomoći pčelama?

Bez pčela, ljudi ne bi imali mnogo hrane, tako da moramo biti sigurni_e da su pčele zbrinute i zaštićene na svaki mogući način.

Iako prosječni potrošač ne može učiniti mnogo u vezi sa štetočinama koje prijete populaciji pčela, oni mogu utjecati na druge prijetnje zdravlju oprašivača.

Da li ste znali da pčele većinu svog nektara dobivaju sa drveća? Kad behar procvjeta, daje stotine i hiljade cvjetića za pčele i ostale oprašivače. Drveće nije samo sjajan izvor hrane za pčele, već i bitno stanište. Lišće drveća i smola pružaju materijal za gniježđenje pčela, dok su šupljine od prirodnog drveta izvrsna skloništa. Uz rastuće krčenje šuma i razvoj, možemo pomoći u jačanju staništa pčela tako što ćemo možda sami_e posaditi neko drvo ili učestvovati u akciji sađenja drveća. (The Bee Conservancy)

Sakupljajući polen, pčele se mnogo umore i pored toga razviju veliku žeđ. Posebno ljeti, kada je pronalazak vode veliki izazov za mnoge životinje, najbolje bi bilo vani postaviti zdjelu sa čistom vodom, nekoliko kamenčića i latica cvijeća, na koje će se pčele i drugi insekti okupljati da naprave dugu pauzu za piće, a svi_e znamo da to i zaslužuju. (The Bee Conservancy)

Izbjegavajte hranu uzgojenu pomoću pesticida koji sadrže neonikotinoide. To znači kupnju eko proizvoda od pšenice, kukuruza i soje te odabir organskih proizvoda kad god je to moguće. Ako možete, podržite jednu od brojnih poljoprivrednih pijaca u svom gradu i obližnjim područjima i kupujte svoje voće, povrće i rasadnike od poljoprivrednika koji se u potpunosti odriču pesticida. I svakako pitajte prije kupnje. Samo zato što je nešto označeno kao organsko ne znači da je prijateljsko za pčele: čak i pesticidi koji se koriste u organskoj poljoprivredi mogu naštetiti pčelama. (Morris Arboretum)

Ako zaista želimo zaštititi divlje pčele, trebali bismo se fokusirati na stvaranje divljih cvjetnih livada i efikasnije korištenje naših vanjskih prostora kako bismo maksimalno povećali potencijal oprašivača prirodnog svijeta. Najbolji način na koji to možemo učiniti je usvajanjem veganskog načina života i prenamjenom zemljišta koje se trenutno koristi za poljoprivredu životinja.

Možemo osloboditi 75% trenutnog poljoprivrednog zemljišta prelaskom na biljnu ishranu. (Istraživanje “Smanjenje uticaja hrane na životnu sredinu kroz proizvođače i potrošače” J. Poore i T. Nemecek, 2019.) To je puno zemlje za divlje pčele i oprašivače.

Populacije pčela mogu biti ugrožene, ali još nije kasno da se napravi razlika. Trošeći svoj novac savjesno i čineći svoj dom ugodnijim za pčele, možete pomoći u očuvanju prehrambene sigurnosti nacije.

Podijeli

Pročitaj još...

Prošlo je tačno dva mjeseca od završetka VegOdluke, a mi tek sada postajemo svjesni značaja ovog programa za rast veganstva u BiH. S obzirom da većina ljudi postavlja novogodišnje odluke, pokazalo se da mnogi ljudi počnu i sa veganstvom upravo u januaru! Već četvrtu godinu za redom smo organizovali program VegOdluka. Od 2020. godine uspijevamo nadahnuti i podržati ljude širom Bosne i Hercegovine da isprobaju veganstvo tokom mjeseca januara, ali i poslije. Program se pokazao ove godine najuspješnijim jer se ukupan broj učesnika_ca povećao u odnosu na prošlu godinu. Ponosni smo što je ove godine VegOdluka doživjela još veći porast, više od 150 ljudi se prijavilo i sudjelovalo u programu, te isprobalo biti vegan 31 dan. Stotine ljudi je do sada sudjelovalo u programu i mi vjerujemo da će ovaj broj za dvije-tri godine dostići hiljadu!

Naša organizacija organizuje 22.03.2024. godine u Centru za kulturu Tuzla, u prostorijama OZO-a (Organizacija za djecu i mlade "Osmijeh za Osmijeh") projekciju dokumentarnog filma „Dominion“. Nakon projekcije, slijedi sesija pitanja i odgovora (Q&A sesija) i diskusija, gdje ćete imati priliku postavljati pitanja u vezi dokumentarca i razgovarati o temama istog.

Naša organizacija je pokrenula na Dan zaljubljenih/Valentinovo kampanju pod simboličnim nazivom „LJUBAV“. Kampanja je osvanula 14.02.2024. u pet BiH gradova – Sarajevu, Banja Luci, Tuzli, Mostaru i Zenici. Na ukupno 21 lokaciji mogli_e ste da vidite billboarde sa sloganom „LJUBAV JE… UNIVERZALNA! Svako srce jednako voli!“. Iako ljubav često povezujemo s ljudskim odnosima, istina je da se jezik ljubavi proteže izvan naše vrste.