Kada kupujete neki proizvod, da li razmišljate o nastanku i štetnosti istog za nas, životinje i prirodu?
Zbog profita, mliječna industrija sa svojim mljekarama i farmama uništava sve i svakoga na svom putu.
Međutim, da li znate da je konzumacija životinjskog mlijeka prilično mlada u odnosu na postojanje ljudske vrste?
U poređenu s 300.000 godina dugom historijom naše vrste, pijenje životinjskog mlijeka je definitivno nova navika. Historičari_ke su na osnovu zuba saznali_e da je praksa ispijanja životinjskog mlijeka kod ljudi počela tek prije 6.000-10.000 godina.
Biološki gledano, životinjsko mlijeko nije za ljude, jer sadrži vrstu šećera zvanu laktoza, koja se razlikuje od šećera iz voća i drugih slatkih namirnica. Kad smo bebe, naše tijelo proizvodi poseban enzim laktazu kako bismo probavili laktoze u majčinom mlijeku, ali sposobnost ljudi da to čine kao odrasla osoba razvila se naknadno.
Prvi ljudi koji su redovno pili mlijeko bili su rani farmeri u zapadnoj Europi – neki od prvih ljudi koji su živjeli s pripitomljenim životinjama, uključujući krave.
Postojanost laktaze nije univerzalna osobina, te zbog toga su mnogi ljudi širom svijeta zapravo netolerantni na laktozu.
Većina ljudi danas na planeti konzumira tvar koja nije namijenjena ljudskoj prehrani zbog neprirodnog načina razmišljanja tih praljudi.
Masovna konzumacija mlijeka je krenula tek nakon Prvog i Drugog svjetskog rata, jer je američka vlada tokom ratova slala konzervirano mlijeko i mlijeko u prahu vojnicima u inostranstvu, i tako povećala proizvodnju.
Nakon rata, proizvodnja nije stala, a potražnja se smanjila. Da smanje gubitak i propadanje mlijeka, vlada je poticala potražnju. Tako je počela propaganda mliječne industrije, koja još uvijek vlada svijetom.
Fokus je oduvijek na porodici, te iluziji da sretne krave daju kvalitetno mlijeko koje je zdravo za ljude.
Prvi plakati “Jedite više MLIJEKA” su iz 1918. godine, a vremenom se propaganda mliječne industrije uvukla u sve sfere našeg modernog života (od crtanih filmova do raznih reklama, pa i državnih kampanja). Više o propagandi mliječne industrije, možete pročitati OVDJE.
Iza šarenih reklama industrije mlijeka se krije mnogo ružnih istina, a primarno tuga i bol jadnih životinja koje su rođene i zatočene u mliječnoj industriji.
Život “sretnih” krava na zelenim livadama nije ništa drugo nego mit industrije mlijeka i proizvoda koji koriste “najbolje, najzdravije..” mlijeko u svojim proizvodima (čokolada, sladoledi…).
Kao i drugi sisari, krava proizvodi mlijeko za svoje mladunče. U mliječnoj industriji se krave prisilno oplode tako što im se u vaginalni kanal ubrizgava sperma bika i to u životnoj dobi od samo 12 mjeseci, kako bi za nekoliko mjeseci ljudi mogli profitirati od njenog mlijeka.
U roku od nekoliko sati novorođeno tele se odvaja od svoje majke kako ne bi popilo mlijeko koje je “namijenjeno” ljudima, a majka krava često danima plače i doziva svoje dijete koje neće više nikada vidjeti.
Tele će, također, do kraja svog života da pati za svojom majkom, jer mu treba toplota i ljubav, kao i svima nama dok smo mali_e i bespomoćni_e.
Zavisno da li je tele muško ili žensko, njegova/njena sudbina je zapečaćena po rođenju.
Muško tele čeka klaonica nakon svega nekoliko mjeseci života, a žensko tele nastavlja krug pakla svoje majke (prisilnih oplodnji i oduzimanje djece). Prosjek života krave u mliječnoj industriji je svega tri godine, a nakon što joj zbog iscrpljenosti “istekne rok upotrebe”, odvozi se u klaonicu.
U našim objavama možete naći više informacija o sudbinama krava u mliječnoj industriji. Pročitatje ŽIVOT ŽENSKOG TELETA i ŽIVOT MUŠKOG TELETA.
Industrija mlijeka je užasna kao i svaka druga industrija u kojoj se životinje tretiraju kao potrošna roba. Međutim, industrija mlijeka je na skali užasa, možemo reći, na samom vrhu.
Osim okrutnosti prema kravama, zbog profita, mliječna industrija upravlja našim uvjerenjima i narušava naše zdravlje.
Dokazano je da mlijeko ima veliki uticaj na ljudsko zdravlje, samo što taj uticaj nije onaj željeni.
Mlijeko može sadržavati razne pesticide, tragove raznih antibiotika i drugih lijekova, pa i teške metale. Pored toga, u mlijeku se često mogu nalaziti i razviti patogeni i bakterije koje mogu biti kobne za čovjeka. Uz to, sadrži i zasićene masti i 75 sintetičkih, prirodnih i spolnih hormona kao što su estrogen, progesteron i testosteron, te je zakonski u redu da mlijeko sadrži određenu količinu izmeta, krvi i gnoja.
Osim što 65% svjetske populacije ima netoleranciju na laktozu, mlijeko može imati i drugih alergijskih reakcija poput osipa, otoka na rukama, na licu i na usnama. Može doći do gušenja i poteškoća u disanju, pa čak može izazvati i anafilaktički šok.
Jedna od stvari kojima je životinjsko mlijeko najbogatije jesu zasićene masti, koje ljudi trebaju držati na minimumu. Zasićene masnoće dovode do začepljenja krvnih žila i do srčanih bolesti. Ove masnoće dovode i do neželjenih akni.
Konzumiranje životinjskog mlijeka je povezano i sa mnogim drugim bolestima, poput raka (rak prostate i materice) i dijabetesa, a tu je i mit da mlijeko jača kosti.
Naša tijela nam bukvalno pokazuju kada nešto nije za nas, a kod mlijeka je mnoštvo znakova upozorenja. Više informacija o uticaju mlijeka na ljude, možete pročitati OVDJE.
Zarad profita, mliječna industrija ignoriše svoj negativni uticaj na životnu sredinu.
Velika emisija stakleničkih gasova dolazi iz stočarstva, a bez vlastite krivice, krave daju najveći doprinos ovome.
Na svijetu je oko 270 miliona krava koje su uzgojene zbog mlijeka i svaka od njih proizvodi, tokom probave, mnoštvo gasova koji mijenjaju klimu. Na sat se proizvodi 30-50 litara gasa, najviše ugljen-dioksida i metana.
Osim metana i ugljen-dioksida od životinja, emisija stakleničkih gasova uključuje otisak hrane za životinje, kao i razgradnju stajnjaka.
Da li znate da za proizvodnju 1 litra mlijeka treba 1000 litara vode?
Industrija mlijeka koristi ogromnu količinu resursa, posebno šume i vode, a uzrokuje i značajna zagađenja vode i zraka. Više informacija o uticaju mliječne industrije na okoliš možete saznati na našoj objavi OVDJE.
Propaganda mlijeka je duboko ukorijenjena u naš moderni život. Šarene reklame su nas ubijedile da nam mlijeko treba za zdravlje, vješto krijući grozne istine da uništava i nas i životinje i okoliš. Mlijeko je samo dobro plasiran proizvod i sve je teže kriti “IstiNE o MLIJEKU” jer ljudi postaju svjesniji.
Kako zbog ličnog zdravlja, tako i zbog okrutnosti prema životinjama i uticaja ove industrije na okoliš, mnogi_e biraju biljno mlijeko.
Ova mala promjena smanjuje potrošnju životinjskog mlijeka, a tim i proizvodnju istog. Manja proizvodnja znači manje nesretnih životinja i manje zagađivanje okoliša, a i vaše zdravlje će vam biti zahvalno.
Budite i vi dio pokreta za suosjećajniji i održiviji svijet!
U petak, 17. januara 2025. godine, u Bistro Zdravo u Sarajevu, uspješno je održan događaj koji je privukao ljubitelje_ke zdravog života, veganske ishrane i praktičnih rješenja za svakodnevnu prehranu. Predavanje „Meal prep“ i kulinarska radionica „Veganski obroci za školu/posao“ bili su dio programa VegOdluka, koji već godinama promoviše vegansku ishranu i inspiriše pojedince na zdravije životne izbore.
Bliži se kraj 2024. godine – vrijeme kada analiziramo postignuto i pravimo planove za narednu godinu. Ako osjećate da je pravo vrijeme za usvajanje zdravijih prehrambenih navika, imamo sjajnu vijest za vas! Naša organizacija po peti put organizuje VegOdluku, poseban izazov koji će vam pomoći da učinite prvi korak ka zdravijem načinu života. Šta je VegOdluka? VegOdluka je jedinstven program osmišljen da vas podrži u pokušaju veganskog načina ishrane tokom cijelog mjeseca januara. Od 2020. godine, stotine ljudi širom Bosne i Hercegovine pridružilo se ovom izazovu i otkrilo je ljepotu nutritivno bogate i preukusne biljne prehrane. Ove godine, program je bogatiji nego ikad, a učešće u programu je potpuno BESPLATNO!
Projekt „Biram zdravlje! Biram veganstvo!“ započeo je na Svjetski dan zdravlja, 7. aprila 2024, i trajao je šest mjeseci, zaključno sa 7. oktobrom 2024, s ciljem promicanja veganske prehrane i njezinih zdravstvenih koristi.