Kampanja “Stvarni život pčelice Maje” otkriva ne tako slatku istinu iza proizvodnje meda
Kampanja “Stvarni život pčelice Maje” otkriva ne tako slatku istinu iza proizvodnje meda
Kampanja “Stvarni život pčelice Maje” otkriva ne tako slatku istinu iza proizvodnje meda
7 Jula, 2022
Aktuelnosti, Etika, Okoliš, Projektne novosti
Kampanja “Stvarni život pčelice Maje” je prva kampanja koju smo posvetili_e našim vrijednim radnicama – pčelama, a zvanično i simbolično smo je pokrenuli_e 20. maja, koji je ujedno i Svjetski dan pčela.
Cilj kampanje je bio osvijestiti širu publiku o važnosti i ulozi pčela u našem svijetu, te prikučiti građanima i građankama proces proizvodnje meda i kakve se gorke istine kriju iza tog slatkog, nama svima dobro poznatog sirupa.
Zašto nam je bilo bitno da pokrenemo ovu kampanju?
Kao i sve druge životinje, pa tako ni pčele nisu izuzetak, su predstavljenje ljudima kao iskoristiva roba, s tim se ukljanjaju sve one osobine koje ova vrijedna stvorenja čine onime što jesu.
Naša kampanja se sastojala od niza objava na našim društvenim mrežama gdje smo dijelili_e razne informacije o oprašivačima i pčelama, o razlici između divljih i medonosnih pčela, do industrije meda i okrutnih pčelarskih praksi.
Osim više kratkih objava, objavili_e smo i članak koji govori o tome zašto su pčele važne, a tu je fokus stavljen na to šta se dešava sa pčelama, šta utiče na njihove populacije, te kako mi kao pojedinci i pojedinke možemo pomoći.
Pogledajte objave “Kako nastaje MED?” i “Šta je matična mliječ?”
Glavni dio naše kampanje je bio i kratki video koji pobliže objašnjava čitav proces pčelarstva i objašnjava proces proizvodnje meda.
Kako se dobija med? Kako se kontrolišu pčele? Kako je to štetno za sve nas?
Na ova i mnoga druga pitanja možete dobiti odgovore u našem videu.
Pored toga video educira o okrutnim pčelarskim praksama poput vještačke oplodnje, podrezivanje krila, te uništavanje kolonije u zimskim mjesecima.
Video možete pogledati na OVOM LINKU.
Ovaj video nam vraća fokus na činjenicu da pčele proizvode med za sebe, a ne za nas ljude.
U toku kampanje smo izradili i informativni letak pod nazivom “Ne baš slatka istina iza industrije meda”. Letak možete pogledati ovdje: letak_Stvarni život pčelice Maje_digital
S obzirom na prirodu kampanje i potražnju meda kao proizvoda, osim edukativnog članka, poseban članak smo posvetili veganskim alternativama za med. Ukoliko niste imali_e priliku pročitati ovaj članak, isti možete naći OVDJE.
Da li nam je stvarno med neophodan kada imamo toliko drugih opcija?
Kako i zašto smo počeli_e da mislimo da je med za nas? Zašto smo navikli da kolonizujemo sva živa bića i okrutno ih iskorištavamo?
Svaka pčela je dio jedne zajednice i svaka ispunjava svoje obaveze i tako služeći svojoj koloniji, matici i budućim generacijama pčela.
Ali obaveze pčela se ne završavaju sa obavezama prema matici i koloniji. Pčele kao oprašivači imaju mnogo širi i veći značaj.
Gotovo 90% divljih cvjetnih vrsta biljaka u svijetu potpuno ili barem djelimično ovisi o oprašivačima, zajedno sa više od 75% prehrambenih kultura i 35% poljoprivrednog zemljišta.
Da, pčele kao oprašivači direktno doprinose sigurnosti opskrbe hrane i ključni su faktori u očuvanju biološke raznolikosti.
Međutim, istraživanja svjetskih organizacija upućuju na zastrašujuće smanjivanje populacije divljih pčela. Samo u Europi je u posljednjih 30 godina smanjen broj oprašivača za tri četvrtine.
Ako nastavimo imati ovakav odnos sa pčelama i svojom okolinom, ubrzo ćemo biti svjedoci_kinje jednog pustog doba bez mnogo vrsta voća, povrća i ostalih biljaka u kojima svakojako uživamo.
Postoji razlika između divljih pčela i medonosnih pčela
Bitno je naglasiti da dok populacija divljih pčela i oprašivača opada, populacije medonosnih pčela je u stalnom porastu.
Problem nastaje ondje kada nastane taj disbalans između populacija pčela, te se medonosne pčele aktivno natječu u sakupljanju polena i nektara sa divljim pčelama.
Za ekosistem je bitna raznolikost, a iz toga ne isključujemo ni oprašivače. Različiti oprašivači nam trebaju da bi oprašili različite biljne vrste, jer ako se uporno samo jedna vrsta oprašuje, ostale izumiru.
Pčele medarice, iako oprašuju sakupljajući polen i nektar, nisu toliko učinkovite u poređenju sa divljim pčelama.
To nam pokazuje da industrija meda doprinosi tom problemu, a i ljudi to čine samom kupovinom meda.
Podijeli
Pročitaj još...
U subotu, 6. jula 2024.godine, užurbani gradani i gradanke Sarajeva bile su svjedoci snažnog uličnog performansa kojeg je organizovala VivaBiH. Događaj, održan ispred plamena Vječne vatre, imao je za cilj podizanje svijesti o patnji farmskih životinja. Naši_e posvećeni_e aktivisti_ce su bili_e u srcu ove dirljive demonstracije, oličavajući tihu patnju životinja, koje nemaju pravo glasa ni u čemu.
U sklopu ovogodišnjeg Kvirhana festivala, 02.06.2024. godine u Bluesberry baru u Tuzli, organizovali_e smo Veganski gril. Ovaj događaj je pokazao da se i bez mesa može uživati u vrhunskoj hrani sa roštilja.
U subotu, 18.05.2024., u srcu Sarajeva, održali_e smo performans pod nazivom "Krv na vašim rukama", akt koji je potresao, ali i probudio savjest javnosti.