VivaBiH

Kampanja “Stvarni život pčelice Maje” otkriva ne tako slatku istinu iza proizvodnje meda

Kampanja “Stvarni život pčelice Maje” otkriva ne tako slatku istinu iza proizvodnje meda

Kampanja “Stvarni život pčelice Maje” otkriva ne tako slatku istinu iza proizvodnje meda

Aktuelnosti, Etika, Okoliš, Projektne novosti

Kampanja “Stvarni život pčelice Maje” je prva kampanja koju smo posvetili_e našim vrijednim radnicama – pčelama, a zvanično i simbolično smo je pokrenuli_e 20. maja, koji je ujedno i Svjetski dan pčela

Cilj kampanje je bio osvijestiti širu publiku o važnosti i ulozi pčela u našem svijetu, te prikučiti građanima i građankama proces proizvodnje meda i kakve se gorke istine kriju iza tog slatkog, nama svima dobro poznatog sirupa.

Zašto nam je bilo bitno da pokrenemo ovu kampanju?

Kao i sve druge životinje, pa tako ni pčele nisu izuzetak, su predstavljenje ljudima kao iskoristiva roba, s tim se ukljanjaju sve one osobine koje ova vrijedna stvorenja čine onime što jesu. 

Naša kampanja se sastojala od niza objava na našim društvenim mrežama gdje smo dijelili_e razne informacije o oprašivačima i pčelama, o razlici između divljih i medonosnih pčela, do industrije meda i okrutnih pčelarskih praksi. 

Osim više kratkih objava, objavili_e smo i članak koji govori o tome zašto su pčele važne, a tu je fokus stavljen na to šta se dešava sa pčelama, šta utiče na njihove populacije, te kako mi kao pojedinci i pojedinke možemo pomoći.

Pogledajte objave “Kako nastaje MED?” i “Šta je matična mliječ?”

Glavni dio naše kampanje je bio i kratki video koji pobliže objašnjava čitav proces pčelarstva i objašnjava proces proizvodnje meda. 

Kako se dobija med? Kako se kontrolišu pčele? Kako je to štetno za sve nas? 

Na ova i mnoga druga pitanja možete dobiti odgovore u našem videu. 

Pored toga video educira o okrutnim pčelarskim praksama poput vještačke oplodnje, podrezivanje krila, te uništavanje kolonije u zimskim mjesecima.

Video možete pogledati na OVOM LINKU

Ovaj video nam vraća fokus na činjenicu da pčele proizvode med za sebe, a ne za nas ljude.  

U toku kampanje smo izradili i informativni letak pod nazivom “Ne baš slatka istina iza industrije meda”. Letak možete pogledati ovdje: letak_Stvarni život pčelice Maje_digital

S obzirom na prirodu kampanje i potražnju meda kao proizvoda, osim edukativnog članka, poseban članak smo posvetili veganskim alternativama za med. Ukoliko niste imali_e priliku pročitati ovaj članak, isti možete naći OVDJE.

Da li nam je stvarno med neophodan kada imamo toliko drugih opcija?

Kako i zašto smo počeli_e da mislimo da je med za nas? Zašto smo navikli da kolonizujemo sva živa bića i okrutno ih iskorištavamo?

Svaka pčela je dio jedne zajednice i svaka ispunjava svoje obaveze i tako služeći svojoj koloniji, matici i budućim generacijama pčela. 

Ali obaveze pčela se ne završavaju sa obavezama prema matici i koloniji. Pčele kao oprašivači imaju mnogo širi i veći značaj. 

Gotovo 90% divljih cvjetnih vrsta biljaka u svijetu potpuno ili barem djelimično ovisi o oprašivačima, zajedno sa više od 75% prehrambenih kultura i 35% poljoprivrednog zemljišta. 

Da, pčele kao oprašivači direktno doprinose sigurnosti opskrbe hrane i ključni su faktori u očuvanju biološke raznolikosti.

Međutim, istraživanja svjetskih organizacija upućuju na zastrašujuće smanjivanje populacije divljih pčela. Samo u Europi je u posljednjih 30 godina smanjen broj oprašivača za tri četvrtine.

Ako nastavimo imati ovakav odnos sa pčelama i svojom okolinom, ubrzo ćemo biti svjedoci_kinje jednog pustog doba bez mnogo vrsta voća, povrća i ostalih biljaka u kojima svakojako uživamo.

Postoji razlika između divljih pčela i medonosnih pčela

Bitno je naglasiti da dok populacija divljih pčela i oprašivača opada, populacije medonosnih pčela je u stalnom porastu. 

Problem nastaje ondje kada nastane taj disbalans između populacija pčela, te se medonosne pčele aktivno natječu u sakupljanju polena i nektara sa divljim pčelama. 

Za ekosistem je bitna raznolikost, a iz toga ne isključujemo ni oprašivače. Različiti oprašivači nam trebaju da bi oprašili različite biljne vrste, jer ako se uporno samo jedna vrsta oprašuje, ostale izumiru. 

Pčele medarice, iako oprašuju sakupljajući polen i nektar, nisu toliko učinkovite u poređenju sa divljim pčelama. 

To nam pokazuje da industrija meda doprinosi tom problemu, a i ljudi to čine samom kupovinom meda.

Podijeli

Pročitaj još...

U četvrtak, 04.04.2024. godine, smo organizovali besplatni VEGANSKI IFTAR sa bogatim švedskim stolom u restoranu Bistro Zdravo u njihovom prostoru za događaje, poznat kao Košnica.

Prošlo je tačno dva mjeseca od završetka VegOdluke, a mi tek sada postajemo svjesni značaja ovog programa za rast veganstva u BiH. S obzirom da većina ljudi postavlja novogodišnje odluke, pokazalo se da mnogi ljudi počnu i sa veganstvom upravo u januaru! Već četvrtu godinu za redom smo organizovali program VegOdluka. Od 2020. godine uspijevamo nadahnuti i podržati ljude širom Bosne i Hercegovine da isprobaju veganstvo tokom mjeseca januara, ali i poslije. Program se pokazao ove godine najuspješnijim jer se ukupan broj učesnika_ca povećao u odnosu na prošlu godinu. Ponosni smo što je ove godine VegOdluka doživjela još veći porast, više od 150 ljudi se prijavilo i sudjelovalo u programu, te isprobalo biti vegan 31 dan. Stotine ljudi je do sada sudjelovalo u programu i mi vjerujemo da će ovaj broj za dvije-tri godine dostići hiljadu!

Naša organizacija organizuje 22.03.2024. godine u Centru za kulturu Tuzla, u prostorijama OZO-a (Organizacija za djecu i mlade "Osmijeh za Osmijeh") projekciju dokumentarnog filma „Dominion“. Nakon projekcije, slijedi sesija pitanja i odgovora (Q&A sesija) i diskusija, gdje ćete imati priliku postavljati pitanja u vezi dokumentarca i razgovarati o temama istog.